Otvaranjem autoceste A1 te tunela sveti Ilija, područje općine Zagvozd, ali i cijelog Zabiokovlja počelo se okretati prema razvoju turizma te se svijetu predstavljati kroz predivne pejzaže planine Biokovo, neopisivo lijepa jezera Imotske krajine, rijeku Vrliku i stoljetnu kulturno povijesnu baštinu upisanu u kamene stećke, starokršćanske crkve te opisanu kroz književna i umjetnička djela.
Prema službenim podacima Turističke Zajednice grada Imotskog, na području općine Zagvozd registrirane su ukupno četiri kuće za odmor, dva apartmana, jedan studio apartman te autokamp.
Kuća za odmor
Kuća za odmor „Villa Biokovo“, Stapići 1, Zagvozd
Kuća za odmor „Čagalj“, Put Remonta 2, Zagvozd
Kuća za odmor „Vila Zvonimir“, Rastovac 216
Kuća za odmor „Jass“, Rastovac 212, Zagvozd
Studio apartmani:
Studio apartman, Rastovac 35, Zagvozd
Apartmani:
Apartmani „Šuta“, Rastovac 168, Zagvozd
Apartmani “Mate”, Rastovac Gornji 57, Zagvozd
Autokampovi:
Autokamp Biokovo, Put Remonta 15, Zagvozd
Planina Biokovo za Zagvozd je stoljećima bila hraniteljica. Stanovništvo bi ljeta provodilo u planini, gdje je bila povoljnija klima i više hrane za stoku te s toga ne čudi da je Biokovo i sada pretpostavka razvoja turizma ovoga kraja. Samim položajem i iznimno lijepom prirodom, Zagvozd je pogodan za razvoj selektivnih oblika turizma (planinskog, ciklo, zimskog, lovnog), ali i posebnih turističkih proizvoda (razna događanja za umjetnike, škole fotografije i sl. te festivali i sajmovi).
Na zemljopisnim kartama Biokovo je označeno kao planinski lanac od Cetine do Neretve. Međutim, u narodu se taj naziv odnosi na visoki planinski greben od prijevoja Dupci (288m) na sjeverozapadu do niskoga transverzalnog pojasa između Male Vrulje i Osoja. Dalje, na jugoistoku se pruža planina Rilić (1115m). U tim je granicama Biokovo dugo 36km, a široko 9.5 km. S vrhuncem Sv.Jure (1762m).
Biokovo je najviša planina na hrvatskoj obali Jadrana. Planina Biokovo kroz povijest je promijenila različite nazive, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. To su nazivi: Adrion, Mons, Slavorum i Biokovo.
Područje planine Biokovo proglašeno je Parkom prirode 1981. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine osnovala Javnu ustanovu Park prirode Biokovo, čija je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode Biokovo
Kako Biokovo vide zaljubljenici u planine i planinarenje.
Zlatko Smerke „Stijene Biokova impresioniraju. Obzirom na činjenicu da su podalje od gradova gdje je alpinizam razvijen, relativno su malo posjećene, makar to ne zaslužuju. Svaki alpinista koji ih jednom obiđe brzo će se vratiti da ponovo u njima nađe pravo alpinističko zadovoljstvo“.
Stipe Božić, u knjizi „Sedam vrhova“ o Biokovu piše „Planina Biokovo je jednom umiljata djevica pred čijom ljepotom nijemo klečite, a drugi put Vam prijeti srditom i pogibeljnom opakošću. Tome ne moraju uvijek biti uzrok godišnja doba, jer zimi se planina može odjenuti nevinim bijelim plaštem od snijega, zadobivajući svemirsku ljepotu, o kojoj su jedino možda pjesnici pozvani pisati. Ali ta rajska ljepota učas može biti pretvorena u paklene orgije vjetrova, u kojima živo biće bez zaklona ne može preživjeti. Za vrijeme ljetne žege na plažama Makarskog primorja neupućenome ni na pamet ne pada da se u tom trenu na biokovskim visovima, samo 2 sata hoda od podnožja, može zametnuti prava alpska oluja“.
Zagvozd je u cijeloj Hrvatskoj poznat i po kazališno-glazbenoj manifestaciji „Glumci u Zagvozdu“, koja se organizira svake godine u ljetnom periodu, obično od kraja lipnja do sredine kolovoza te privlači brojne posjetitelje iz cijele Hrvatske.
Prvi kazališni susreti „Glumci u Zagvozdu“ organizirani su 1997. godine. Od samog svog početka ova manifestacija nadišla je okvire samih kazališnih susreta i predstavlja jedinstven spoj kazališta i ljudi, a Zagvozd je postao sinonim za kazalište i glavno ljetno okupljalište najpoznatijih hrvatskih glumaca. „Glumci u Zagvozdu“ su najveći turistički događaj na prostoru općine Zagvozd. Predstave i koncerti se održavaju na „Trgu glumaca“ koji je to ime dobio na 5. kazališnim susretima. Ulaz na sve predstave je besplatan. Ova manifestacija posjećena je od publike iz svih krajeva Hrvatske i nije rijetkost da na predstavi bude prisutno i više od 2 000 posjetitelja.Iako Zagvozd nema smještajnih kapaciteta, svake se godine uspješno organizira smještaj za sudionike ove manifestacije zahvaljujući upravo mještanima Zagvozda, koji ih sa zadovoljstvom prime u svoje domove bez ikakve naknade. Upravo na entuzijazmu i volonterskom doprinosu mještana i članova Kulturne udruge „Glumci u Zagvozdu“ počiva kontinuitet i uspjeh ovih kulturnih događanja.
Sljedeći značajan turistički događaj je ribarska noć „Bunje“ koja se svake prve subote u kolovozu organizira u zaseoku Bunje u Zagvozdu. Ima tradiciju održavanja već petnaest godina. Specifična je po tome što se organizira pored bunara naziva „Vodenjak“ izgrađenog početkom 17. stoljeća, kojeg su mještani okupljeni u udrugu „Ribarska noć Bunje“ obnovili i vratili mu izvorni izgled. Bunar je dubok 5 metara, dug 11 metara, a širok oko 9 metara te mještanima služi za plivanje, organizaciju skokova u vodu te od 2009. godine, za organizaciju vaterpolo turnira.
Nastala je zaslugom mještana koji se volonterski prihvaćaju organizacije i pronalaze sponzore, kako bi se ovaj događaj održao. Ribarska noć „Bunje“, svojim nezaboravnim ambijentom, posjećenošću i količinom pripremljenih jela, nadmašuje sva hrvatska primorska mjesta. Za brojne posjetitelje, kojih bude više od 5000, domaćini svake godine pripreme oko tonu ribe, 500 litara vina i 5000 litara piva. Cijeli program se je popraćen glazbom u živo i već tradicionalnim vatrometom u ponoći.
Pored Ribarske večeri, na bunaru se održavaju skokovi u vodu sa okolnih stijena, a održan je i vaterpolo turnir na kojem je sudjelovalo 20 ekipa. Ova manifestacija posjećena je i od strane brojnih glumaca i umjetnika, sudionika kazališnih susreta „Glumci u Zagvozdu“